La banque du film

  Velimir (Bata) Zivojinovi‘

  Le jeu dans les films:

1956 - Cipelice na asfaltu
1957 - Mali èovek
1959 - Vlak bez voznog reda
1960 - Rat
1960 - Signali nad gradom
1961 - Pesma
1961 - Uzavreli grad
comme monter
1962 - Dr
1962 - Krst Rakoè
1963 - Dvostruki obruè
1963 - Kozara
1963 - Muskarci
1963 - Nevesinjska puska
1963 - Radopolje
1963 - Zemljaci
1964 - Èovek iz hrastove sume
1964 - Dobra kob
1964 - Narodni poslanik
1964 - Put oko sveta
comme lopov
1965 - Lazljivica
1965 - Neprijatelji
1965 - Tri
1966 - Glineni golub
1966 - Pogled u zjenicu sunca
1966 - Povratak
1966 - Pre rata
comme G. Novakovi‘
1966 - San
1967 - Breza
1967 - Diverzanti
1967 - Noz
1967 - Posalji èoveka u pola dva
1967 - Praznik
1967 - Skupljaèi perja
comme Mirta
1968 - Bekstva
1968 - Brat doktora Homera
comme Simon Petrovi‘
1968 - Ima ljubavi, nema ljubavi
1968 - Operacija "Beograd"
comme Nemaèki pukovnik
1968 - Uzrok smrti ne pominjati
comme Mitar Velimirovi‘
1968 - Visnja na Tasmajdanu
comme profesor filozofije
1969 - Bitka na Neretvi
comme Stole
1969 - Krvava bajka
1969 - Most
1969 - Oseka
1970 - Zarki
1971 - Doruèak sa davolom
1971 - Moja luda glava
1971 - Opklada
1972 - I Bog stvori kafansku pevaèicu
1972 - Majstor i Margarita
1972 - Tragovi crne devojke
1972 - Valter brani Sarajevo
comme Valter
1972 - Zvezde su oèi ratnika
1973 - Bombasi
comme Doka
1973 - Mirko i Slavko
1973 - Sutjeska
1973 - Ukleti smo, Irina
1974 - Crveni udar
1974 - Dervis i smrt
1974 - Kosava
1974 - Partizani
1975 - Crvena zemlja
1975 - Naivko
comme slikar Vidak
1975 - Povest o dobrih ljudeh
comme Peter Kostrèa
1975 - Seljaèka buna 1573
1976 - Èuvar plaze u zimskom periodu
1976 - Povratak otpisanih
1976 - Vrhovi Zelengore
1977 - Bestije
1977 - Hajka
1977 - Ljubavni zivot Budimira Trajkovi‘a
1977 - Lude godine
comme ginekolog
1977 - Pas koji je voleo vozove
1978 - Nije nego
comme profesor
1978 - Sti‘i pre svitanja
1978 - Tigar
1978 - Tren
1979 - Drugarèine
comme Kosta
1979 - Partizanska eskadrila
comme Vuk
1979 - Radio Vihor zove Andeliju
1979 - Usijanje
1980 - Poseban tretman
comme direktor
1980 - Pozorisna veza
1980 - Rad na odredeno vreme
1980 - Snovi, zivot, smrt Filipa Filipovi‘a
1981 - Deèko koji obe‘ava
1981 - Dorotej
comme Dadara
1981 - Erogena zona
1981 - Laf u srcu
1981 - Lov u mutnom
comme Paja
1981 - Pad Italije
1981 - Sesta brzina
1981 - Sok od sljiva
1981 - Visoki napon
1982 - 13. jul
1982 - Idemo dalje
1982 - Moj tata na odredeno vreme
1982 - Nedeljni ruèak
1982 - Progon
1983 - Balkan ekspres
comme Popajev prijatelj
1983 - Halo taxi
comme Sugar
1983 - Idi mi, dodi mi
comme dr. Nedeljkovi‘
1983 - Igmanski mars
1983 - Jos ovaj put
1983 - Se‘erna vodica (Zuckerwasser)
comme Brankin otac
1983 - Stepenice za nebo
1983 - Timoèka buna
1983 - Veliki transport
1984 - Balkanski spijun
comme pekar
1984 - Èudo nevideno
comme Makarije èudotvorac
1984 - Groznica ljubavi
1984 - Kraj rata
comme Baja
1984 - Mala pljaèka vlaka
comme Todor Strasni
1984 - Nema problema
1984 - Opasni trag
1984 - Pazi sta radis (Maturanti)
1984 - Pejzazi u magli
1984 - U raljama zivota
comme Steficin ljubavnik
1985 - Ada
1985 - ’ao, inspektore
1985 - Debeli i mrsavi
1985 - Drzanje za vazduh
1985 - I to ‘e pro‘i
1985 - Nije lako s muskarcima
1985 - U zatvoru
1985 - Zikina dinastija
1985 - Zivot je lep
comme pregovaraè
1986 - Dobrovoljci
1986 - Druga Zikina dinastija
1986 - Majstor i sampita
1986 - Miss
1986 - Obe‘ana zemlja
1986 - Osveta
1986 - Razvod na odredeno vreme
1986 - Sekula i njegove zene
1987 - Hajde da se volimo
1987 - Lutalica
comme gazda Daèa
1987 - Oktoberfest
comme Skoblar
1987 - Zaljubljeni
1987 - Zloèinci
1988 - Bra‘a po materi
1988 - Jednog lepog dana
1988 - Spijun na stiklama
comme Ruzi‘
1988 - Sulude godine
1988 - Tajna manastirske rakije
1988 - Tesna koza 3
1988 - Vanbraèna putovanja
1989 - Atoski vrtovi - preobrazenje
1989 - Balkan ekspres 2
1989 - Hajde da se volimo 2
1989 - Kako je propao rokenrol
1989 - Vampiri su medu nama
1990 - Sex - partijski neprijatelj br. 1
comme Ciganin Sekula
1991 - Original falsifikata
1991 - Svemirci su krivi za sve
1992 - Dama koja ubija
1992 - Prokleta je Amerika
1992 - Velika frka
comme Sima
1993 - Pun mesec nad Beogradom
1993 - Tri karte za Holivud
1994 - Slatko od snova
1995 - Tamna je no‘
comme komandant
1995 - Tre‘a sre‘a
1996 - Dovidenja u Èikagu
1996 - Lepa sela lepo gore
1997 - Balkanska pravila
comme Sef
1997 - Ptice koje ne polete
1998 - Baril de poudre
comme otac Bosanskog Srbina, vozaè autobusa
1998 - Kupi mi Eliota
comme 'Tabakera'
1998 - Lajanje na zvezde
comme Bozovi‘
1998 - Rane
comme vojnik na tenku
1999 - Belo odelo
comme gospodin
1999 - Noz
comme Ni‘ifor
1999 - Ranjena zemlja
2000 - Rat uzivo
comme Velibor Tatuli‘ 'Tatula'
2000 - Senke uspomena
2001 - Mrtav ''ladan
2001 - Seljaci
comme Jeremija
2001 - Sve je za ljude
comme Jeremija

La biographie:
Roden u Kora‘ici pod Kosmajem 5.VI 1933. Od svoje 15. godine nastupa kao scenski radnik, ponekad i kao statista u Akademskom pozoristu u Beogradu. Bez nekog upadljivog i izrazito vidljivog talenta zavrsio je Srednju glumaèku skolu u Nisu i Novom Sadu. Nakon sto je dva puta pao na prijemnim ispitima za Pozorisnu akademiju, 1954. godine biva primljen na Pozorisnu akademiju. U Beogradskom dramskom pozoristu vise godina igra sve sto mu ponude ( èak i zenu s feredzom i crnca koji u poluprofilu proseta scenom ). Zanimljiv je podatak da je bas u tom periodu imao po 300 angazmana godisnje. Uveravaju‘i sebe i druge da `daleko vise voli pozoriste nego film`, na filmu se prvi put pojavljuje 1955.godine u ostvarenju R. Novakovi‘a PESMA SA KUMBARE. Kontinuiranu filmsku karijeru, zbog koje napusta pozoriste, po broju uloga u SFRJ nedostignutu za sada, zapoèinje epizodama u VLAKU BEZ VOZNOG REDA 1959.godine i RATU 1960. godine. Oba navedena ostvarenja su autorska dela V. Bulaji‘a. Kasnije igra glavne i vaznije uloge u skoro svim njegovim projektima: UZAVRELOM GRADU (1961), KOZARI (1962), gde je za lik kozaraèkog seljaka nagraden u Puli, POGLEDU U ZENICU SUNCA (1966), BITKI NA NERETVI (1969), VISOKOM NAPONU (1981), VELIKOM TRANSPORTU (1983) i u OBE’ANOJ ZEMLJI (1986). Posebno uspesno saradjuje jos sa S. Jankovi‘em (RADOPOLJE, 1963.; NARODNI POSLANIK, 1964; VISNJA NA TASMAJDANU, 1968; PARTIZANI, 1974; TREN, 1978. Po njemu poslednje navedeno ostvarenje predstavlja krunu u njegovom dotadasnjem radu jer mu donosi nagradu u Moskvi. Uspesnu saradnju ostvaruje i sa rediteljem A. Petrovi‘em u delima: TRI, 1965. - za ulogu u ovom filmu dobija Zlatnu arenu u Puli kao i za ulogu u filmu NEPRIJATELJ,1967. godine, inaèe veliko ostvarenje naseg poznatog reditelja Z. Pavlovi‘a. Tada najcenjenija nagrada za filmska i pozorisna ostvarenja je bila pomenuta Zlatna arena koja se dodeljivala na filmskom i pozorisnom festivalu u Puli, Velimiru Zivojinovi‘u je dospela u ruke jos mnogo puta i to za uloge u filmovima SKUPLJAÈI PERJA (1967); BREZA (1967), PRAZNIK (1967); MAJSTOR I MARGARITA (1972); TRAGOVI CRNE DEVOJKE (1972). Oktobarsku nagradu grada Beograda prima za poslednje pomenuta prethodna dva filma. Glavne i vaznije uloge ostvaruje u filmovima najistknutijih reditelja svih generacija i iz svih sredina: R. Novakovi‘a (PESMA, 1961; BEKSTVA. 1968; ), Z. Pavlovi‘a ( POVRATAK, 1966; HAJKA, 1977), Z. Velimirovi‘a (DERVIS I SMRT, 1974; VRHOVI ZELENGORE, 1976; DOROTEJ, 1981.), V.Mimice (SELJAÈKA BUNA 1573, 1975.), G. Paskaljevi‘a ( ÈUVAR PLAZE U ZIMSKOM PERIODU,1976.; PAS KOJI JE VOLEO VOZOVE, 1977.), Z. Nikoli‘a ( BESTIJE, 1977, ÈUDO NEVIDJENO, 1984.), B. Draskovi‘a ( USIJANJE, 1979; ZIVOT JE LEP, 1985.), L. Zafranovi‘a (PAD ITALIJE, 1981.) i drugi. Na samom vrhu, najapartnija liènost filmske glume u bivsoj SFRJ, kroz vise od èetiri decenije sa po pet do sest filmova godisnje, a ponekad i deset, autentièan je "izdanak tla", glumac plemenitog kova, simbol je vremena i svedok doma‘ih lica, naravi i mentaliteta naroda kojem pripada i to sve bez folklora i rustikalne retorike. Èak i kada ne igra, a uloge je odbijao samo kada je bio prezauzet, njegova se popularnost - koju je stekao prvenstveno u akcionim filmovima ( npr. DIVERZANTI, 1967; MOST, 1969; VALTER BRANI SARAJEVO, 1972; PARTIZANSKA ESKADRILA, 1979.) - koristi kao "magnet" za finansiranje projekata. Vrlo agilan i sistematièan, izrazenog menadzerskog dara, u odbranu staleskih interesa bio je inicijator i osnivaè (neko vreme i predsednik) Udruzenja filmskih glumaca Srbije, takodje i direktor filmskog programa Slobidarskih sveèanosti u Sopotu. Povremeno je glumio i na televiziji (npr. u televizijskoj seriji RADOVAN TRE’I). Za svoj rad dobio je brojne nagrade i priznanja (npr. Sedmojulsku nagradu SR Srbije1981. godine, te vise puta na festivalu u Nisu).