|
Èasopis Variety objavio kritiku A‘imovi‘evog filma 15-12-2000 Klik magazin
Dok u zagrebaèkim kinima biljezi nezadovoljavaju‘u gledanost, film
Dejana A‘imovi‘a "Je li jasno, prijatelju" ovih je dana dobio inozemnu
potvrdu. Jedan od vode‘ih svjetskih filmskih èasopisa,
amerièki "Variety", objavio je u svom prosinaèkom broju
kritiku filma, nakon njegova prikazivanja na Solunskom filmskom festivalu.
Prièu o neljudskim zivotnim uvjetima u jednom
zatvoru uoèi raspada Jugoslavije, autorica teksta, Deborah
Young, vidi vise kao ljudsku dramu nego politièki komentar.
Young je pohvalila redateljev talent, ulogu Rade Serbedzije, glazbu
Gorana Bregovi‘a i fotografiju Slobodana Trnini‘a.
Manja zamjerka
je da u filmu nema paralele izmedu "Titove silom ujedinjene Jugoslavije
i naèina na koji zatvor brise razlike izmedu zatvorenika".
Ve‘ i sama èinjenica da je "Variety" objavio preporuku
filma velika je stvar, posebno stoga sto je od sezdesetak filmova
sa Solunskog festivala èasopis odabrao samo njih èetiri-pet,
istaknula je producentica filma Tatjana A‘imovi‘.
Po
njezinim rijeèima, autorica teksta bila je u grupi novinara koji
su na festivalu trazili i tre‘u, uz predvidene dvije projekcije
A‘imovi‘eva filma. Komentiraju‘i slabu gledanost filma, koji se u Zagrebu
prikazuje od 29. studenog, Tanja A‘imovi‘ istièe kako su
reakcije publike i kritike bile sjajne, no kako se potvrdilo ono s
èime se ve‘ duze suoèava hrvatski film - ljudi su zbog
mnogih losih doma‘ih filmova izgubili volju i‘i u kino, a i op‘enito
je zbog videa posjet kinima slabiji. Ona smatra da je jos jedan razlog
u tome sto je film u javnosti predstavljen kao surova slika stvarnosti,
s èime se ona ne slaze, no vjerojatno je neke obeshrabrilo
za odlazak u kino. U sijeènju idu‘e godine film odlazi
na festival u Goeteburg, a u svibnju na Festival prvog filma u Lisabonu.
Film "Je li jasno prijatelju" na festivalu u Houstonu 05-03-2001 Klik magazin
Producent filma "DA film" danas je izvijestio da su vode‘i ljudi WorldFesta
"tog najvaznijeg festivala nezavisne svjetske filmske produkcije
u Sjevernoj Americi" bili odusevljeni filmom, a A‘imovi‘a opisali
kao "sjajnog i vrlo talentiranoga novog redatelja".
Redateljski
prvijenac glumca Dejana A‘imovi‘a "Je li jasno, prijatelju?" premijeru
je imao krajem studenoga prosle godine.
A‘imovi‘ je
i scenarist filma, a za musku epizodnu ulogu zatvorskog èuvara
dobio je "Zlatnu arenu" na proslom filmskom festivalu u Puli. Na istom
festivalu Ivica Trpèi‘ je nagraden za scenografiju u tom
filmu.
Film, kroz prièu o Martinu (glumi ga splitski
glumac Milan Plestina), osudenom na visegodisnju zatvorsku kaznu zbog
namjestenog ubojstva, govori o nasilju i policijskoj torturi u nekom
zatvoru tijekom posljednjeg desetlje‘a Jugoslavije.
Zbog
stroge selekcije i zelje da se predstavi "samo najbolje" na festivalu
‘e biti samo 45-50 premijera, najavljuje na internet stranici festivala
njegova umjetnièka ravnateljica Kathleen Haney.
Taj
festival ona naziva "pravim nezavisnim festivalom", na kojem se,
za razliku od poznatijeg "Sundance festivala", ne prikazuju
visokokomercijalni
filmovi velikih filmskih studija.
Zao mi je kritièara 07-12-2000 Slobodna Dalmacija
Pise: Marcella JELI’
Debitantski film glumca Dejana A‘imovi‘a
Je li jasno, prijatelju? pripreman je duze od pet godina. Prvi put je
javno prikazan na festivalu u Puli, zagrebaèka premijera odrzana
je proslog tjedna, a splitska je najavljena za èetvrtak
u kinu Tesla s poèetkom u 21 sat. Autor filma posebno je ponosan
na Internet stranice, kojima se hrvatski film ukljuèio u
svjetske tokove promocije. Na adresi www.monitor.hr/jelijasnoprijatelju
mogu se na‘i sve relevantne informacije o filmu i njegovim autorima,
kao i glazba Gorana Bregovi‘a. A‘imovi‘, koji je ujedno i autor
scenarija, snimio je prema istinitim dogadajima prièu o jednom
zatvoru tijekom 80-ih. Glavnu ulogu dodijelio je splitskom glumcu
Milanu Plestini.
Plestina je jedan od nasih najboljih glumaca,
èiji me lik gotovo natjerao da ga angaziram, a sje‘am ga se dobro
iz Markovi‘eva filma Deja vu.
- U produkciju filma Je li jasno,
prijatelju? usli ste sami, ali na koncu ste ipak morali traziti
pomo‘ Ministarstva kulture?
Ovo je ogroman projekt, èiji budzet
iznosi vise od 2,5 milijuna maraka i bilo ga je nemogu‘e zavrsiti
samostalno. Zvao sam u pomo‘ Ministarstvo kulture kako bismo uop‘e
mogli zavrsiti film, platiti sve honorare i pokriti troskove.
-
S koliko je novca u realizaciji filma sudjelovao francuski koproducent
CNC (Centre national de la cinematographie)?
Njihov udio ne
moze se nazvati velikim novcem. Znaèajniji je njihov potpis,
koji u svijetu distributera nesto znaèi. Nadam se da bi nam njihovo
ime trebalo pomo‘i kod prodaje.
- Planirate li iskoristiti
takvu situaciju i plasirati film na medunarodno trziste?
Ve‘ se
dogovaramo s nekim distributerima, koji su èak trebali do‘i na
zagrebaèku premijeru, ali kako smo sve spremali na brzinu,
nismo im se stigli ni javiti. Nadamo se da ‘emo medunarodnu distribuciju
dijelom dogovoriti i na festivalima. Zbog praznovjerja vam ne zelim
otkriti na koje smo se svjetske festivale prijavili.
- Kako
danas, iz pozicije filmskog autora, gledate na stanje, ove godine posebno
siromasne, hrvatske filmske proizvodnje?
Trebalo bi konaèno
donijeti zakon o filmu. Trebalo bi napokon malo ozbiljnije pristupiti
promociji hrvatskog filma u inozemstvu. Drzavi je u interesu
da se predstavi svijetu filmom kao nacionalnim proizvodom. Puno vise
bi znaèilo za promidzbu drzave da jedan hrvatski film pobijedi
u Cannesu ili u Veneciji, nego niz diplomatskih pokusaja.
-
Neki filmski kritièari zamjeraju filmu neaktualnost i tvrde
kako su se filmovi takve tematike trebali snimati prije desetak godina?
Zao
mi je zbog Jurice Pavièi‘a. Na potpuno kriv naèin
poèeo je pisati o hrvatskom filmu. Drago mi je da je analizirao
moj film i ne zelim da me se krivo shvati, ali u trenutku
kad se nesto malo lijepo dogodi, trebalo bi u prvi plan stavljati dobre
stvari pa tako privoljeti publiku da se vrati doma‘em filmu. Znam
da moj film ima gresaka, jasno mi je gdje sam napravio krivo, ali
oni ne razmisljaju‘i istièu vise mane nego kvalitete. Zao mi
je sto ni on ni Drazen Ilinèi‘ ne razmisljaju o svojoj ulozi
novinara i kritièara onako kako mi se èini da bi trebali
razmisljati. Zao mi je primijetiti da su ljubav prema filmu i doprinos
napretku jedne kinematografije baèeni u zadnji plan, a
u prvom planu je kritika kao poligon za pokazivanje vlastitih sposobnosti.
-
Problem s prikazivanjem rijesili ste tek nakon sto je Ina
Èavlina zamijenila Davora Kovaèevi‘a na mjestu direktora
Kinematografa?
Problem je bio u direktoru Kinematografa, èovjeku
o kojem sam ve‘ dovoljno rekao. On nije unistavao samo hrvatski
film, nego i druge distributere. S novom direktoricom krenuli
smo vrlo konstruktivno, a Kinematografi su poèeli pokazivati dobru volju za razgovor s hrvatskim filmskim autorima.
|
